JAPANSKI KALENDAR

JapanskiKalendarnaslov

U Japanu se od 1873. godine koristi gregorijanski kalendar sa japanskim imenima za mjesece. Prije 1873. godine je korišten tzv. luniosolarni kalendar koji je bio prilagođena verzija kineskog kalendara.

Od usvajanja gregorijanskog kalendara, u Japanu su korištena tri različita sustava za brojenje godina:

  • Zapadna oznaka Anno Domini ili Nova era (西暦 Seireki)
  • Naziv japanske ere (年号 Neng) se temelji na vladavini aktualnog cara. Tako npr. 2013 godina ima naziv Heisei 25.
  • Carska godina (皇纪 Koki) se temelji na mitu osnivanja japana od cara Jimmu-a 660. godine prije naše ere.

Od ova tri načina, prva dva su još uvijek u uporabi. Carski kalendar je korišten od 1873. do kraja Drugog svjetskog rata.

Moderna japanska imena mjeseci u doslovnom prijevodu znače “prvi mjesec”, “drugi mjesec” itd. Odgovarajući broj se kombiniran sa sufiksom-GATSU što znači (“mjesec”). Pored ovoga, svaki mjesec ima tradicionalno ime koji se mogu još uvijek koristiti u nekim područjima kao što su npr. poezija ili u TV emisijama i filmovima koji se tiču Edo razdoblja ili ranije.

Moderni nazivi za mjesece

        Tradicionalni nazivi za mjesece
  • Siječanj -一月(ichigatsu)
  • Veljača -二月(nigatsu)
  •  Ožujak -三月(sangatsu)
  • Travanj -四月(shigatsu)
  • Svibanj -五月(gogatsu)
  • Lipanj -六月(rokugatsu)
  • Srpanj -七月(shichigatsu)
  • Kolovoz -八月(hachigatsu)
  • Rujan -九月(kugatsu)
  • Listopad -十月(jūgatsu)
  • Studeni -十一月(jūichigatsu)
  • Prosinac -十二月(jūnigatsu)

 

  • Siječanj -睦月 (mutsuki)
  • Veljača -如月ili衣更着 (kisaragi ili kinusaragi)
  • Ožujak -弥生 (yayo)
  • Travanj -卯月 (uzuki)
  • Svibanj -皋月ili早月ili五月 (satsuki)
  • Lipanj -水无月 (minatsuki ili minazuki)
  • Srpanj -文月 (fumizuki)
  • Kolovoz -叶月 (házuki)
  • Rujan -长月 (nagatsuka)
  • Listopad -神无月 (kaminazuki ili kannazuki)
  • Studeni -霜月 (shimotsuki)
  • Prosinac -师走 (shiwasu)

Također, se u japanu koristi tjedan sa sedam dana sukladno sa zapadnim kalendarom. Imena dana potječu od pet vidljivih planeta koje su prethodno nazvane po Pet kineskih elemenata (drvo, vatra, zemlja, metal, voda), dok preostala dva imena potječu od Mjeseca i Sunca (jin/jang ili in/yo).

日曜日日曜日 nichiyōbi Sunce Nedjelja
月曜日月曜日 getsuyōbi Mjesec Ponedjeljak
火曜日火曜日 kayōbi Vatra (Mars) Utorak
水曜日水曜日 suiyōbi Voda (Merkur) Srijeda
木曜日木曜日 mokuyōbi Drvo (Jupiter) Četvrtak
金曜日金曜日  kin’yōbi Metal (Venera) Petak
土曜日土曜日 doyōbi Zemlja (Saturn) Subota

U Japanu se mjesec približno dijeli u tri 10-dnevna razdoblja (dekade). Svaka se zove jun 旬.  Prva je jōjun 上旬, druga chūjun 中旬, a zadnja gejun 下旬. Oni se često koriste da se označi približno vrijeme, npr: “temperature su tipične za jōjun travnja”.

Zatim, svaki dan u mjesecu ima bez nekog pravila formirano ime:

1 一日一日 tsuitachi (ichijitsu) 17 十七日十七日 jūshichinichi
2 二日二日 futsuka 18 十八日十八日 jūhachinichi
3 三日三日 mikka 19 十九日十九日 jūkunichi
4 四日四日 yokka 20 二十日二十日 hatsuka (nijūnichi )
5 五日五日 itsuka/itsuki 21 二十一日二十一日 nijūichinichi
6 六日六日 muika 22 二十二日二十二日 nijūninichi
7 七日七日 nanoka 23 二十三日二十三日 nijūsannichi
8 八日八日 yōka 24 二十四日二十四日 nijūyokka
9 九日九日 kokonoka  25 二十五日二十五日 nijūgonichi
10 十日十日 tōka 26 二十六日二十六日 nijūrokunichi
11 十一日十一日 jūichinichi 27 二十七日二十七日 nijūshichinichi
12 十二日十二日 jūninichi 28 二十八日二十八日 nijūhachinichi
13 十三日十三日 jūsannichi 29 二十九日二十九日 nijūkunichi
14 十四日十四日 jūyokka 30 三十日三十日 sanjūnichi
15 十五日十五日 jūgonichi 31 三十一日三十一日 sanjūichinichi
16 十六日十六日 jūrokunichi

U tradicionalnom kalendaru zadnji dani mjeseca se nazivaju 晦日 misoka, međutim danas je češći naziv nichi. Posljednji dan godine 大晦日 omisoka (“veliki zadnji dan”) je još u uporabi.